Hibridna sjemena: Koje vrste i sorte povrća odabrati

 

Februar mjesec je vrijeme priprema za uzgoj presadnica povrća i donošenje odluka koje sorte hibrida izabrati.
Na našem tržištu prisutan je veliki broj sorti hibridnog sjemena, kao i sjemena različitih proizvođača, te su mnogi poljoprivredni proizvođači u dilemi za koju sortu se odlučiti.

 

Osobine hibridnih sjemna

Hibridna sjemena nastaju ciljanim linijskim ukrštanjem, gdje se vrši ukrštanje najznačajnijih  pozitivnih osobina sorti koje se prenose na novonastali hibrid.

Hibridna sjemena se u pravilu oblažu odrđenim fungicidnim materijama  kojima se  smanjuju pojave gljivičnih oboljenja. Osim fungicidima, hibridna sjemena se oblažu  hranivim supstancama  kako bi se povećao procenat klijanja, ovaj postupak poznat je i kao piliranje sjemena. Upotrebom piliranog sjemena osigurava se veća preciznost sjetve što doprinosi ujednačenom nicanju i ujednačenosti zasada.

 

    Prednosti upotrebe hibridnih sjemena:

  •      -ujednačena sjetva, klijanje , nicanje i porast biljki.

     -veća otpornost na bolesti.

     -ranije prispjeće,

     -povećani prinosi,

     -veća otpornost na stresove izazvane klimatskim uslovima.

 

       Hibridna sjemena samo u prvoj generaciji pokazuju  svoje 
       najkvalitetnije osobine
, tako da je ova sjemena potrebno
       kupovati svake godine.

 

 

 

Hibridi koji se najčešće uzgajaju

Iz hibridnog sjemena najčešće se uzgajaju paradajz, paprika, krastavci, salata, patlidžan , kupus, karfiol, brokule, kelj i tikvice.

Paradajz je kultura koja se u najvećoj mjeri uzgaja iz hibridnog sjemena. Proizvođači se najčešće odlučuju za indeterminantne, odnono visoke sorte sa krupnijim i ukusnim plodovima. Od sorti koje se uzgajaju na našim prostorima najaktuelnije su: Big beef,  Rally, Gardel, Panekra, Optima, Kazanova, Florida. Sve pomenute sorte daju plodove krupnoće od 200-350 gr, crvene boje i izrazito bogatog okusa i veoma su poželjne na tržištu.

Bolesti prma kojima su ove sorte otporne: virus mozaika paradajza (Tomato Mosaic virus), zeleno venuće (Verticillium albo-atrum), fuzariozno venuće (Fusarium oxysporum spp. lycopersicum), crna pjegavost (Alternaria alternata spp. lycopersici), siva pjegavost ( Septoria lycopersici).

 

Paprika  uzgajana iz hibridnog sjemena redovno daje kvalitetne plodove  i visoke prinose. Hibridi paprike koji se najčešće uzgajaju su: Amanda, Kaptur, Vedrana, Blondy, Bagoly, Barbie, Berberna, Belladonna, Bianca.

U zavisnosti od sorte, paprike uzgojene iz hibridnog sjemena otporne su na sljedeća virusna oboljenja: Mozaik virusa krastavca ( Cucumber mosaic virus), Virus šarenila paprike (Pepper mottle virus), Virus žutog mozaika paprike ( Pepper  yellow mosaic virus), Virus blagog šarenila paprike (Pepper mild mottle virus), Virus mozaika duhana ( Tobacco mosaic virus), Virus bronzavosti paradajza (Tomato spotted wilt virus).

 

Krastavac iz hibridnog sjemena može se uzgajati na otvorenom polju  i u zaštićenom  prostoru. Za krastavce je specifično da imaju odvojene muške i ženske cvjetove. Zastupljenost muških i ženskih cvjetova  zavisi od sorte ili hibrida. Hibridi ili sorte mogu biti  sa čisto ženskim cvjetovima, a postoje i linije sa čisto muškim cvjetovima koje se koriste u stvaranju novih sorti i li hibrida.
Za zaštićene prostore  preporučuju se hibridi koji se odlikuju pretežno ženskim cvjetovima ili čisto ženskim cvjetovima. Ovi hibridi se odlikuju partenokarpijom, odnosno razvijanjem ploda iz cvijeta koji nije oprašen. Ovakav  plod ne sadrži sjeme. Međutim, bolji rezultati postižu se kada je pored partenokarpne sorte ili hibrida posađena sorta koja ima i muške cvjetove i kada je osigurano oprašivanje putem insekata (pčele, bumbari). Oprašivanjem će se zametati više plodova, manje dolazi do opadanja plodova i oni se bolje razvijaju. Ukoliko se u zaštićenom prostoru gaji partenokarpna sorta krastavca dovoljno je posaditi po dvije biljke sorte koja ima i muške cvjetove, na početku i na kraju zaštićenog prostora. Na ovaj način pospiješiće se oprašivanje i povećati prinos. Kod krastavaca razlikuju se i sorte salatara i krastavaca za konzervaciju- kornišona.

Od salatara najčešće se uzgajaju: Darina, Edona, Epsilon, a od kornišona: Profi, Levina, Pasamonte, Octopus i dr.

U zavisnosti od sorte, biljke krastavca uzgojene iz hibridnog sjemena otporne su na sljedeće bolesti: Virus mozaika krastavca (Cucumber mosaic virus), Žuti virus krastavca (Cucumber vein yellowing virus), Tačkavost lišća (Corynespora cassiicola), Krastavost plodova (Cladosporium cucumerrinum), Pepelnica (Sphaerotheca fuliginea), Plamenjača (Pseudomonas cubensis).

 

Salatu iz hibridnog sjemena moguće je proizvoditi od jeseni do proljeća u zaštićenom prostoru. Neke od sorti koje daju odlične rezultate u proizvodnji i veoma su poželjne kod kupaca su Shangore, Baglin i Nail. Pomenute sorte su izrazito otporne na plamenjaču salate (Bremia lactucae).

 

Sorte tikvica koje se najčešće uzgajaju kod nas  i koje daju najbolje rezultate su Eskenderany i Scilly. Oba hibrida su rani, svijetlozelenih plodova i otporne su na virus mozaika  tikvice i virus mozaika lubenice.

 

Kada je u pitaju patlidžan najzastupljeniji je hibrid Epic krupnih i  kvalitetnih plodova, otporan na virus mozaika paradajza.

Zbog svojih karakteristika i visoke produktivnosti hibridna sjemena su odavno našla svoje mjesto u uzgoju kod poljoprivrednih proizvođača koji se profesionalno bave proizvodnjom, a sve su popularnija i  kod proizvođača koji se bave uzgojem isključivo za vlastite potrebe.