Ishrana presadnica i zaštita od bolesti i nematoda

 

Prilikom uzgoja povrtlarskih kultura u zaštićenom prostoru, proizvodni uslovi se prilagođavaju potrebama i zahtjevima biljke. Ovi uslovi  podrazumijevaju  odgovarajuću temperaturu, osvjetljenje, vlažnost, ali i pravilno njegovanje biljki nakon nicanja. Pod njegovanjem biljki podrazumijevaju se pravilna ishrana i zaštita od biljnih bolesti, štetočina i korova i druge agrotehničke operacije koje doprinose  pravilnom rastu i razvoju presadnica.

Presadnice  se mogu prihranjivati  tečnim đubrivima namijenjenim za folinarnu primjenu ili primjenu preko zemljišta. Prihranjivanje zavisi od stanja presadnica i obično se vrši 2-3 puta do presađivanja u plastenik ili otvoreno polje. Prvo prihranjivanje vrši se 7-10 dana nakon pikiranja.

 

Izvanredne rezultate pokazala su mikrobiološka gnojiva Megaflu i Cotton plus. Ova gnojiva direktno utiču na razvoj korijena i nadzemnog dijela biljke, biljku opskrbljuju svim potrebnim hranjivim materijama i pomažu im da uspješno prevaziđu stresne uslove, naročito nakon presađivanja na otvoreno polje. Preparat Megaflu koristi se od sjetve u kontejnere jer ima dobar uticaj na klijanje sjemena zahvaljujući stimulaciji sinteze biljnih hormona  giberelina. Upotrebljava se tako da se rastvorom Megaflua  zalije supstrat u koji će se vršiti sjetva.  Osim giberelina ovaj preparat podstiče sintezu  biljnih hormona  i enzima koji utiču na rast i uvećanje biljnih ćelija, diobu ćelija, razvoj korijena i nadzemnog dijela biljke. Na ovaj način razvijaju se snažne i čvrste biljke, otporne na stresne uslove, nakon presađivanja, uvjetovane promjenom mikroklimatskih faktora i povećanoj izloženosti  štetnim organizmima. Osim u fazi sjetve, Megaflu je poželjno koristiti i prilikom pikiranja, na način da se mlade biljčice potapaju u rastvor ovog preparata prije unošenja u supstrat. Ovaj postupak doprinijeće bržem ukorjenjivanju (razvoj korijenovih dlačica i postranog korijenja) , adaptaciji biljčica na novo okruženje (eventualne temperaturne razlike) i povećanju mehanizma otpornosti na invazivne organizme  zahvaljujući  sintezi  jasmonata.

Za folijarnu primjenu preporučuje se upotreba preparata Cotton plus koji u velikoj mjeri unaprjeđuje i povećava sintezu  prirodnih hormona biljke, te se mehanizam otpornosti protiv bolesti znatno povećava. Mikroorganizmi  iz preparata (Bacillus subtilis i Paenibacillus azotofixans) utiču na fiksaciju azota za biljke. Procesom fiksacije azota, dodaje se novi azot u biološko okruženje čime se stimulira razvoj korijena i nadzemnog dijela biljke.

Megaflu i Cotton plus su potpuno biološki preparati i ne sadrže nikakve štetne materije za životinje i okoliš.

Nakon presađivanja biljki na stalno mjesto, folijarnim putem može se koristiti preparat D-MAX , naročito ako su uslovi veoma stresni za biljke (suša, grad, nepovoljne temperature, salinitet tla/vode i dr.)  Zbog svojih bogatih sastojaka, kao što su slobodne aminokiseline, organski materijali i proteini, proizvod D-MAX ima značajno blagotvorno djelovanje na razvoj biljke. Primjena ovog preparata vrši se 7-10 dana nakon presađivanja .

Iako se proizvode u zaštićenom prostoru pri kontrolisanim uslovima, presadnice nisu pošteđene napada fitopatogenih gljiva . Zbog prisustva infektivnog inokuluma u vazduhu i zemljištu, njihovog širenja vodom i  vektorima, sa zaštitom treba krenuti već od samog početka uzgoja.

Do pojave problema koji su vezani za fitopatogene gljive  često dolazi zbog greški koje se prave prilikom proizvodnje. Te greške su najčešće upotreba nečistog supstrata, zaraženog sjemena, pretjerano zalijevanje, neadekvatne temperature, upotrebe opreme i alata koji nisu sterilni.

Često i obilno zalijevanje osim što uzrokuje plići razvoj korijenovog sistema, ono dovodi i do pojave polijeganja rasada. Prekomijerna vlažnost površinskog sloja supstrata pogoduje razvoju fitopatogenih gljiva iz rodova Rizochtonia spp., Pythium spp., Fusarium spp. i Phytophthora spp. koje su odgovorne za ovu pojavu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Simptomi ove bolesti su omekšavanje i nekroza prizemnog dijela stabla, koja se brzo širi prema vrhu  i prema korijenu, obuhvatajući cijelo stablo malade biljčice. Zbog nemogućnosti prolaska vode dolazi do polijeganja presadnica, a patogeni se vrlo brzo šire  na druge, zdrave biljke. Ukoliko se ova bolest pojavi, zaražene presadnice je potrebno odstraniti i spaliti ( radi sprječavanja širenja inokuluma) a susjedne biljke i supstrat treba tretirati fungicidima. Međutim, efikasnija zaštita je preventivno tretiranje  fungicidima i to odmah nakon sjetve kako ne bi došlo do  zaraze. Za sprejčavanje polijeganja rasada osim fungicida, može se koristiti i  Megaflu koji zahvaljujući  mikrobiološkom sastavu ima i preventivno  fungicidno djestvo.

 

Osim polijeganja  u proizvodnji presadnica mogu se pojaviti i druge bolesti kao što je siva trulez (Botrytis cinerea), bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum), koncentrična pjegavost (Alternaria solani), venuća (Verticillium dahliae, Verticilium albo atrum) i dr.

 

Supstrat je često glavni izvor biljnih bolesti  i zemljišnih štetočina koji prave velike probleme prilikom proizvodnje presadnica. Ovo se dešava  kada se kupovni supstrat miješa sa šumskim ili poljoprivrednim zemljištem radi uštede. Ovako pomiješan supstrat sadrži spore i micelije gljiva koji kada se unesu u zaštićen prostor prave velike štete zahvaljujući povoljnim mikroklimatskim uslovima. Šumskim i poljoprivrednim zemljištem u zaštićeni prost mogu se unijeti  i nematode, a za presadnice su najopasnije korijenske nematode koje žive  u  korijenu ili na površini korijena.

Nematode u supstratu uspiješno se suzbijaju preparatom Nemakey  koji djeluje na jaja, larve i odrasle oblike ovih štetnih organizama. Zahvaljujući sadržaju slobodnih  prirodnih aminokiselina ovaj preparat stimulira razvoj korijena i korijenovih dlačica, što pomaže biljkama da se oporave ako dođe do napada nematoda. Nemakey se može primijeniti u bilo kojoj fazi razvoja biljke i kod uzgoja svih povrtlarkih kultura, a djeluje na sve  oblike štetnih nematoda. Ima preventivno i  kurativno dejstvo, organskog je porijekla i nije štetno za biljke, ljude i životinje.

Prilikom proizvodnje presadnica uvijek se planira 20-25% više biljaka kod nepikiranog rasada i 10-15% kod pikiranog rasada nego što je potrebno po jedinici površine, zbog mogućih oštećenja mladih biljčica.